РАК НА КОЖА

Go down

РАК НА КОЖА

Пишување by osa on Сре Ное 14, 2018 6:39 pm

Znakovi raka kože
Kao i sve vrste raka, rak kože, uključujući i melanom a i sve ostale oblike, ima svoje predznake. Ti znakovi su promene na koži koje ne moraju značiti da imate rak ali one mogu postati rak tokom vremena. U proseku 40-50 % odraslih ljudi bele boje kože razviju do 65. godine života barem jednu prekancerozu kože. Rak kože se može izlečiti ako se otkrije na vreme.

Ko najčešće dobija rak kože?
Izloženost suncu je najčešći uzrok pojave raka kože. Međutim, rak se može pojaviti i na mestima koja se ne izlažu sunčevoj svetlosti. Izloženost radijaciji, nasleđe ili pad imuniteta zbog druge maligne bolesti mogu biti uzrok. Svi ga mogu dobiti, ali najugorženije grupe su:

Osobe sa svetlom kožom i svetlim očima
Osobe sa velikim brojem mladeža po telu
Osobe sa naslednim faktorom
Osobe koje žive na velikim geografskim visinama
Osobe koje su se lečile od posledica radijacije
Osobe koje su se mnogo izlagale suncu ili veštačkim izvorima UVA zračenja
Prekanceroze
Solarna keratoza (aktinična keratoza)
To su crvene fleke koje se pojavljuju usled prevelike izloženosti sunčevoj svetlosti. Najčešće se pojavljuju na poglavini, vratu i rukama. Takodje, mogu se pojaviti i na ostalim delovima tela. Ovo su prvi znaci raka kože. Aktinična keratoza se pojavljuje najčešće kod osoba u četrdesetim godinama, ali se poslednjih godina beleži i kod mlađe populacije. Najugorženije su osobe sa riđom, svetlom ili plavom kosom, plavim ili zelenim očima – osobe svetle puti.

Aktinični heilitis (farmerska usna)
Slično kao i aktinična keratoza, aktinični heilitis je prekancerozno stanje koje se obično pojavljuje na donjoj usni. Simptomi aktiničnog heilitisa su crvene mrlje koje se ljuspaju ili trajna suvoća i konstantno pucanje usana. Redje, simptomi uključuju oticanje usana, nestanak granice između usana i ostale okolne kože. Ukoliko se ne leči pravovremeno, aktinični heilitis može preći u invazivni karcinom.

Kožni rogovi
Kožni rogovi su izrasline od keratina (sastojak povrsnih ćelija kože) koje može varirati u obliku i veličini, ali su najčešće prečnika nekoliko milimetara. Ova vrsta izrasline se češće pojavljuje kod odraslih koji su se često i dugo izlagali suncu. U bazi same promene može se naći prekanceroza ili karcinom kože.

Kada je mladež problem?
Mladeži su benigne izrasline na koži koje se mogu razviti u rak, postati atipične i prerasti u melanom. Normalni mladeži mogu biti u ravni sa kožom ili biti blago reljefni a da ne predstavljaju nikakvu opasnost. Pojavljuju se u mladosti, ređe u starosti i mogu rasti vremenom.

Procenite sami svoj mladež
Svi mladeži izgledaju potpuno različito među sobom a samo neki od njih tokom vremena mogu dobiti karakteristike sumnjive lezije. Potrebno je da se posavetujete sa lekarom ako primetite bilo kakvu promenu na mladežu ili koži.

Asimetrija – Većina normalnih mladeža je simetrična, što znači da su obe polovine jednake. Zamislite liniju na polovini mladeža i ako polovine nisu jednake, konsultujte svog dermatologa.
Ivice – Ako su ivice mladeža nazubljene i nisu pravilne, posetite lekara jer melanom veoma često ima različite ivice.
Boja mladeža – Svaki normalan mladež je ujednačene boje. Ako vam je mladež prošaran različitim bojama, roze, crne, braon, posvetleo na nekim delovima ili se zatamnio, posetite lekara.
Dijagonala – Mladeži koji su benigni su retko veći u dijagonali od 6 milimetara. Ako vam je dijagonala veća od 6 mm, posetite dermatologa.
Reljef – Ako je jedan deo mladeža počeo da se izdiže, posetite lekara jer melanom često kada se pojavi, izdiže deo mladeža iznad kože i to se dešava vrlo brzo. Svaka promena u reljefu, boji, veličini i dijagonali mora biti pregledana.
Bar jednom mesečno nakon tuširanja, dok je koža mokra, možete se sami pregledati. Najčešće mesto gde se melanom javlja kod muškarca su leđa, a kod žena potkolenice. Potražite i na svim skrivenim mestima na telu: međunožje, između prstiju na nogama, tabani, iza kolena, vrat, iza ušiju… Ako primetite promenu, slikajte je i pogledajte da li se promenilo nešto tokom naredne dve nedelje. Posebno je bitno da se pregledate češće ako ste tinejdžer, trudnica ili prolazite kroz menopauzu, kada i hormoni imaju dosta uticaja na vaše zdravlje.

Rano otkrivanje promena na mladežu i pravovremeno uklanjanje izmenjenog mladeža je jedini siguran način za prevenciju nastanka melanoma.

Kako se procenjuju mladeži?
Atipični mladež nije rak ali ima veću mogućnost da mu ćelije postanu maligne tokom vremena. Uglavnom se pojavljuju na mestima koja su najizloženija suncu i variraju u veličini i obliku. Mogu biti ravni ili izbočeni, braon, roze ili izmešanih boja. Svaki atipični mladež koji lekar pregleda se procenjuje na osnovu dermoskopskih kriterijuma. U nekim slučajevima se uklanja ceo mladež da bi se napravila biopsija – proverile ćelije pod mikroskopom kod patologa. Za mladeže koji su postali karcinom se predlaže operacija i uklanja široko tkivo oko mladeža. Rana se zašije a često je potrebno dalje lečenje.

Melanom
Melanom je drugačiji od ostalih vrsta raka kože, on je najopasniji i najteže ga je lečiti. Svaka promena na mladežu može značiti melanom pa je potrebno da je lekar ispita. Blagovremeno uklanjanje melanoma jedino daje potpuno izlečenje. Odlaganje intervencije znaci metastaziranje jednog od najagresivnijih karcinoma uopšte.

Planocelularni karcinom kože
Nemelanomski tumor kože može se pojaviti kao tvrdi crveni čvor, ljuskav, koji krvari ili razvija krastu, ali i kao rana koja ne može da zaraste. Najčešće se pojavljuje na nosu, čelu, očima, rukama ili drugim delovima tela koji su izloženi suncu. Planocelularni karcinom je izlečiv ako se leči u ranoj fazi. Ako karcinom kože napreduje, lečenje zavisi samo od stepena razvoja karcinoma.

Bovenova bolest
Bovenova bolest se još naziva planocelularni karcinom kože “in situ”. To je tip tumora kože koji se širi prema površini kože. Nasuprot njemu “invazivni” karcinom raste prema unutrašnjosti kože i širi se na unutra, ka dubljim slojevima kože. Ako se ne leči, Bovenova bolest može postati invazivni planocelularni karcinom.

Bazocelularni karcinom kože
Najčešći i najlakši oblik karcinoma kože, kako u smislu lečenja, tako i u smislu širenja na okolno tkivo. On je lokalno invazivan, što znači da se širi u dubinu i širinu i može oštetiti okolna tkiva. Bazocelularni karcinom se širi polako, a pojavljuje se najčešće kod odraslih. Može se pojaviti u mnogo oblika uključujući perlasto belu, voštanu izraslinu sa vidljivim krvnim sudovima – na nosu, vratu i licu. Kao ravni, boje mesa, obojeni ili u vidu smeđih pega najčešće se pojavljuju na leđima ili grudima. Retko se pojavljuje, ali može biti i u obliku svetlog i ulegnutog ožiljka.

spec.dr Svetlana Djurišić, dermatolog
dermatološka ordinacija Dermatim, Beograd


_________________
Кога некој премногу паметно зборува,
малкумина го разбираат


поддржи ги уставните измени ,верувај во владата
avatar
osa

Број на мислења : 13823
Join date : 2015-01-11

Преглед на профилот на членот

Вратете се на почетокот Go down

Re: РАК НА КОЖА

Пишување by osa on Саб Ное 17, 2018 4:08 pm

Rak kože
Grupa: Zloćudne (maligne) bolesti
Ostali nazivi: Zloćudni tumor kože, Karcinom kože
Rak kože pojavljuje se u preko 90 % slučajeva na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom svjetlu ili ultraljubičastom zračenju. Rak kože koji NIJE maligan (kancerozan) općenito se pojavljuje na površinama kože koje su često izložene suncu. Maligni rak kože najčešće se nalazi na leđima kod muškaraca i na nogama kod žena. Drugi faktori rizika uključuju genetsku sklonost (rak kože je češći kod osoba svijetle kože, plavih ili zelenih očiju, plavokosih ili crvenokosih) i preveliko izlaganje rendgenskim zrakama ili drugim vrstama zračenja. Izloženost arsenu, koji može biti prisutan u nekim herbicidima, još je jedan faktor rizika za razvoj raka kože.
Melanom
Karcinom bazalnih stanica - bazocelularni karcinom
Karcinom pločastih stanica - planocelularni karcinom
Tko je u opasnosti?
Faktori rizika
Koji su simptomi?
Koje će pretrage liječnik napraviti?
Liječenje
Prevencija
Komplikacije
Melanom
Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi.
Melanom je bolest kože kod koje se stanice raka (maligne stanice) nalaze u stanicama koje daju boju koži (melanocitima). Melanom se obično pojavljuje kod odraslih osoba, ali se ponekad može naći i kod djece i adolescenata. Koža štiti tijelo od vrućine, svijetla, infekcije i ozljede. Sastoji se od dva glavna sloja: epidermisa (gornjeg sloja) i dermisa (donjeg sloja). Melanociti se nalaze u epidermisu i sadrže melanin, koji koži daje boju. Melanom se ponekad naziva kožni melanom ili maligni melanom. Melanom je teži oblik raka nego što su to češći oblici raka kože, koji započinju u bazalnim ili pločastim stanicama epidermisa. Melanom se može brzo širiti (metastazirati) u druge dijelove tijela putem limfnog sustava ili putem krvi (limfni čvorovi su male tvorbe u obliku zrna graha koji se nalaze u svim dijelovima tijela, oni proizvode i pohranjuju stanice koje služe za borbu protiv infekcije).

Karcinom bazalnih stanica - bazocelularni karcinom
Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene sunčevom svjetlu.
Karcinom bazalnih stanica (bazocelularni karcinom) je rak stanica koje se nalaze na donjem dijelu najvišeg sloja kože, epiderme. On obuhvaća više od tri četvrtine svih vrsta raka kože. Većina karcinoma bazalnih stanica raste sporo i skoro se nikad ne širi. Međutim, ako se ne uklone mogu nagristi kožu i stvoriti čir, poznat kao ulcus rodens. Mali broj tih ulkusa ponovno se pojavljuje na istom mjestu na koži nakon liječenja (lokalni recidiv). Većina se bazocelularnih karcinoma pojavljuje na površinama kože koje su redovito izložene ultraljubičastom zračenju (sunčevo svjetlo). Također se mogu pojaviti na dijelovima glave obraslim kosom. Najčešće se pojavljuju nakon 40. godine života. Kancerozne promjene uzrokuju pojavu mrlje ili kvržice koja je bezbolna. Kvržica može rasti sporo, pretvoriti se u čir, i nikad potpuno ne zaraste. Obično se ne širi s mjesta i skoro nikad se ne širi u druge dijelove tijela, ali može nastaviti rasti i zahvatiti susjedna tkiva i strukture, uključujući živce, kosti i mozak. Tumor može biti vrlo malen, i narasti na 1 ili 2 centimetra nakon nekoliko godina rasta.

Karcinom pločastih stanica - planocelularni karcinom
Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale. On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza.
Karcinom pločastih stanica (planocelularni karcinom) je rak stanica najvišeg sloja kože. To je druga po učestalosti vrsta raka kože. Agresivniji je od raka bazalnih stanica, ali svejedno može rasti relativno sporo. Ako ga se ne liječi, karcinom pločastih stanica se može proširiti na druge dijelove tijela. Međutim, najveći dio bolesnika liječenih od karcinoma pločastih stanica potpuno je izliječen nakon jednostavnog kirurškog zahvata. On je obično u početku bezbolan, ali može postati bolan kad se razviju čirevi koji ne zacjeljuju. Ovaj rak može nastati na normalnoj koži, na opekotini, ozljedi, ožiljku ili na mjestu kronične upale (do koje može doći kod mnogih kožnih bolesti). On najčešće potječe s dijelova kože oštećenih suncem, kao što je aktinička keratoza. Obično se pojavljuje nakon dobi od 50 godina.

Tko je u opasnosti?
Ultraljubičasti dio spektra sunčevog svjetla je glavni uzrok svih vrsta raka kože uključujući melanome. Melanom pogađa ljude svih životnih dobi, svih rasa, svih imovinskih stanja i oba spola. To je najčešći rak kod žena između 25 i 29 godina starosti i drugi rak po učestalosti kod žena između 30 i 34 godina i učestalost pojave melanoma se povećava više nego bilo koje druge vrste raka. Melanomi se često razvijaju iz postojećih madeža, ali se mogu također pojaviti na normalnoj koži i u pjegama, mrljama i drugim pigmentiranim površinama. Vjeruje se da je izlaganje suncu faktor kod 50-70% novih melanoma, ali se oni mogu pojaviti i na površinama tijela koje normalno nisu izložene suncu. Prvi korak u otkrivanju melanoma je obraćanje pažnje na madeže, koji su česte, pigmentirane lezije kože koje mogu biti ravne ili uzdignute. Postoje dvije vrste madeža, obični i atipični (medicinski naziv za atipične madeže je displastični nevusi). Deset do petnaest posto bijelaca ima atipične madeže.

Faktori rizika
Prosječan rizik od razvoja melanoma tijekom života u bijeloj populaciji je oko 1 na 75 ali može biti i mnogo veći ako imate neki od sljedećih faktora rizika:
• 50 ili više običnih madeža
• atipične madeže, čak i samo jedan.
• ako ste u prošlosti izgorjeli od sunca što je dovelo do opekotina s mjehurima,
• posebno u dobi mlađoj od 20 godina
• kožu osjetljivu na sunce koja lako izgori ili se na njoj stvaraju pjegice
• vi ili član obitelji ste imali bilo koji tip raka kože
• povremeno izlaganje kože koja je normalno pokrivena jakom sunčevom svjetlu
• korištenje solarija

Koji su simptomi?
Benigni madeži su obično mali, simetrični i u samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre rubove. Maligni melanomi su obično veći i imaju dvije ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove.
• lezija ili izraslina na koži
• obično izdignuta papula (bubuljica) ili makula (mrlja)
• promjena bojem madeža (smeđa, crna, crvena ili plavkasta)
• nekoliko različitih boja na jednoj leziji
• nepravilni rubovi, često asimetrično
• promjena izgleda pigmentirane lezije na koži tijekom vremena
• krvarenje iz izrasline na koži

Benigni madeži su obično mali, simetrični i u samo jednoj nijansi smeđe boje i imaju oštre rubove. Maligni melanomi su obično veći i imaju dvije ili više boja (obično smeđa i crna) kao i nepravilne rubove. Treba se obratiti liječniku ako osoba ima bilo koji od znakova koji mogu upozoravati na melanom: promjena veličine, oblika ili boje madeža; curenje ili krvarenje iz madeža; ili madež koji svrbi, tvrd je, kvrgav, otečen ili bolan na dodir. Melanom se također može pojaviti na koži kao novi madež. Kod muškaraca se melanom najčešće pojavljuje na trupu (na površini tijela između ramena i kukova) ili na glavi ili vratu; kod žena se melanom najčešće pojavljuje na rukama i nogama. I karcinomi bazalnih stanica i karcinomi pločastih stanica mogu se pojaviti u različitim oblicima. Karcinomi bazalnih stanica mogu se razviti kao mala kvržica na koži koja je glatka i bisernog ili voštanog izgleda. Ponekad može krvariti ili se na njoj može razviti krasta. Izgleda kao da će zarasti ali to se nikad u potpunosti ne dogodi. Ponekad može biti plosnata, crvena mrlja, ljuskava i s krastom. Ponekad postoji samo čvrsta, crna kvržica. Rak kože je obično bezbolan i sporo raste. Može se pojaviti bilo gdje na tijelu ali je najvjerojatniji na izloženom dijelu kože, posebno licu ili vratu. Karcinomi pločastih stanica često imaju ljuskav izgled. Ponekad imaju čvrstu, rožnatu naslagu i bolni su na dodir. Također se nalaze na rukama, šakama i donjem dijelu nogu.

Koje će pretrage liječnik napraviti?
Biopsija je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korištenje lokalnog anestetika.
Obično ćete se prvo obratiti vašem liječniku opće prakse koji će vas pregledati i odlučiti da li vas treba uputiti dermatologu radi dodatnih ispitivanja i liječenja. Također vas može uputiti kirurgu ili plastičnom kirurgu. Specijalist će mnogo znati već nakon jednostavnog pregleda. Međutim, nije uvijek lako razlikovati rak kože i benigne promjene samo pregledom. Možda će vam savjetovati biopsiju. To je brz i jednostavan postupak koji se obično može provesti uz korištenje lokalnog anestetika. Liječnik će ukloniti cijelu kvržicu ili njen dio i poslati u laboratorij na analizu pod mikroskopom. Budući da se karcinomi bazalnih stanica skoro nikad ne šire, vjerojatno neće biti potrebna nikakva daljnja ispitivanja ako je rak u potpunosti uklonjen. Kako se karcinomi pločastih stanica ponekad mogu proširiti, vaš liječnik će možda htjeti napraviti još nekoliko drugih ispitivanja kao i fizikalni pregled i biopsije da bi bio siguran da nema potrebe za daljnjim liječenjem. To je posebno važno ako ste se već liječili od raka kože i sad se on ponovo pojavio. Tijekom fizikalnog pregleda, liječnik će vas vjerojatno opipati da vidi da li postoje neke povećane limfne žlijezde. Pregled rendgenskim zrakama, CT i MRI snimke mogu pokazati metastaze. Ova bolest može također izmijeniti rezultate sljedećih ispitivanja: biopsija lezije orofarinksa i biopsija desni. Kod melanoma, pregled rendgenskim zrakama, CT i MRI snimanje, i drugi postupci mogu također biti potrebni da bi se utvrdilo da li je došlo do širenja bolesti (metastaza).

Liječenje
Četiri su osnovna načina liječenja: kirurško, zračenje, kemoterapija te biološko liječenje.
Vaš liječnik će planirati liječenje uzimajući u obzir različite faktore koji uključuju vašu životnu dob i opće zdravstveno stanje, tip i veličinu tumora, mjesto na tijelu na kojem se nalazi i kako stanice raka izgledaju pod mikroskopom. Postoji liječenje za sve bolesnike s melanomom. Primjenjuju se četiri načina liječenja:

Kirurško liječenje (uklanjanje raka operacijom) uz uklanjanje dijela okolne normalne kože Kirurško uklanjanje susjednih limfnih čvorova može pratiti uklanjanje tumora. Kasnije se može uzeti koža s drugog dijela tijela i staviti na mjesto s kojeg je uklonjen rak. To se zove presađivanje.
Kemoterapija (korištenje lijekova za ubijanje stanica raka). Kod kemoterapije se koriste lijekovi koji ubijaju stanice raka. Kemoterapija se može uzimati u obliku tableta, ili se može uvesti u tijelo pomoću igle u venu ili mišić. Kemoterapija se naziva sistemsko liječenje jer lijekovi ulaze u krvni optok, putuju kroz tijelo, i mogu ubiti stanice raka u cijelom tijelu. Ako se melanom pojavio na ruci ili nozi, kemoterapija se može dati tehnikom koja se zove izolirana arterijska perfuzija. Kod te metode, kemoterapijski lijekovi se unose izravno u krvni optok ruke ili noge u kojima je pronađen melanom. To omogućuje da najveći dio lijeka izravno dospije do tumora. Međutim, sama kemoterapija se nije pokazala djelotvornom kod liječenja melanoma. Provode se klinička ispitivanja s ciljem pronalaženja kemoterapijskih lijekova koji su djelotvorni.
Terapija zračenjem (korištenje visokih doza rendgenskih zraka ili drugih zraka visoke energije za ubijanje stanica raka)
Biološka terapija (korištenje imunološkog sustava tijela za borbu protiv raka
Liječenje karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica se razlikuje ovisno o veličini, dubini i smještaju raka. Karcinom se uklanja jednim od ovih postupaka:

struganje
kauterizacija (spaljivanje)
kirurško uklanjanje, uključujući mikroskopsko brijanje (Mohsova operacija)
kriokirurgija (smrzavanje)
zračenje
Radioterapija može biti vrlo djelotvorna alternativa kirurgiji kod liječenja karcinoma bazalnih i pločastih stanica na dijelovima lica gdje bi kirurško liječenje moglo ostaviti ožiljak. Također se ponekad koristi kod tumora koji su urasli dublje u kožu. Vrlo mali broj bolesnika s rakom pločastih stanica morat će biti podvrgnut većoj operaciji radi uklanjanja susjednih limfnih čvorova, da bi se vidjelo da li se rak lokalno proširio. Devet od deset bolesnika s karcinomima bazalnih i pločastih stanica u potpunosti se izliječe.

Prevencija
Ultraljubičasto svjetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbjegavati izlaganje suncu u to doba.
Što je moguće više smanjiti izlaganje suncu. Kad ste na suncu, zaštitite kožu: nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje ili hlače. Ultraljubičasto svjetlo je najjače u sredini dana, zato nastojite izbjegavati izlaganje suncu u to doba. Koristite kvalitetna sredstva za zaštitu od sunca, po mogućnosti s faktorom zaštite od sunca najmanje 15. Nanesite sredstvo za zaštitu od sunca barem pola sata prije izlaganja suncu, i često ga ponovno nanosite. Koristite sredstvo za zaštitu od sunca i zimi. Redovno pregledavajte kožu kako bi otkrili razvoj sumnjivih izraslina ili promjena na postojećim lezijama na koži. Nova izraslina koja se pretvara u čir ili teško zarasta je sumnjiva. Sumnjive promjene na postojećim izraslinama uključuju promjenu boje, veličine, teksture, izgleda i pojavu boli, upale, krvarenja ili svrbeža. Lezija koja je asimetrična, ima nepravilne ili neoštre rubove, ako postoji nekoliko boja na jednoj leziji ili je lezija veća od 6 milimetra u promjeru je sumnjiva. Američka dermatološka akademija (AAD) i Fondacija za rak kože preporučile su sljedeće korake za izbjegavanje raka kože.
Što je moguće više smanjite izlaganje suncu u sredini dana - između 10 sati ujutro i 3 poslije podne.

Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca, najmanje s faktorom SPF-15 (engl. Sun Protection Factor) ili višim koji štiti od UVA i UVB zraka, na sve površine kože koje su izložene suncu.
Nanosite sredstvo za zaštitu od sunca svaka dva sata, čak i u oblačnim danima.
Ponovno ga nanesite nakon plivanja ili znojenja.
Nosite odjeću koja pokriva tijelo i zasjenjuje lice. Šeširi trebaju zasjenjivati i lice i stražnji dio vrata. Nošenje sunčanih naočala smanjit će količinu zraka koje dolaze do oka filtrirajući čak i do 80 posto zraka, i štiti očne vjeđe kao i leće.
Izbjegavajte izlaganje UV zračenju od lampi za sunčanje i solarija.
Zaštitite djecu. Držite ih podalje od prevelikog izlaganja suncu kad je sunce najjače (između 10 sati ujutro i 3 poslije podne), te obilno i često nanosite sredstvo za zaštitu od sunca na djecu od 6 mjeseci i stariju. Ne koristite sredstva za zaštitu od sunca kod djece ispod 6 mjeseci starosti - umjesto toga izuzetno ograničite njihovo izlaganje suncu.
Zapamtite, pijesak i tlo reflektiraju UV zrake čak i ispod suncobrana. Snijeg čak posebno dobro reflektira UV zrake. Reflektirajuće površine mogu reflektirati čak i do 85 posto štetnih sunčevih zraka.
Komplikacije
• Širenje u duboka tkiva s oštećenjem strukture ili funkcije
• Metastaze tumora na drugim dijelovima tijela


_________________
Кога некој премногу паметно зборува,
малкумина го разбираат


поддржи ги уставните измени ,верувај во владата
avatar
osa

Број на мислења : 13823
Join date : 2015-01-11

Преглед на профилот на членот

Вратете се на почетокот Go down

Re: РАК НА КОЖА

Пишување by osa on Пет Ное 23, 2018 12:46 am

Šta je Bovenova bolest?
Bovenova bolest predstavlja karcinom skvamoznih ćelija (na koži), odnosno to je intraepitelni tip karcinoma. Naziv bolesti potiče od dermatologa koji ju je prvi opisao. Postoji mogućnost da Bovenova bolest progredira u invazivni karcinom kože i tada prognoza bolesti postaje znatno lošija. Ovo se dogadja kod svakog dvadesetog pacijenta, a kada dodje do razvoja invazivnog skvamoznog karcinoma kože, šansa da on metastazira je oko 30%.

Uzrok nastanka Bovenove bolesti nije u potpunosti poznat, ali se pretpostavlja da postoji dejstvo ultravioletnog zračenje, genetskih faktora i dejstva nekih hemijskih agenasa, poput arsenika. Pojedini autori navode i dejstvo humanog papiloma virusa i imnosupresije (poremećaj imuniteta).

Ne postoje tačni statistički podaci o broju slučajeva sa Bovenovom bolešću. Postoji rasna predilekacija u smilsu većeg broja obolelih kod osoba bele populacije. Češće se Bovenova bolest nalazti na glavi i vratu kod osoba muškog pola, a na nogama kod osoba ženskog pola. Javlja se kod odraslih osoba, sa najvećim brojem pacijenata u grupi od godina.

Kako se manifestuje Bovenova bolest?
javlja se najčešće kao pojedinačna promena na koži, ali se može pojaviti na više mesta istovremeno
promene na koži su u vidu ploča crvene kože promera nekoliko centimetara sa belim skvamama i tamnim krustama
kod osoba muškog pola, promene se najčešće javljaju na glavi, vratu, a kod osoba ženskog pola na donjim ekstremitetima i na obrazima
promene variraju od nekoliko milimetara do desetak centimetara
promene ne daju tegobe i pokazuju spor rast na koži

Kako se postavlja dijagnoza Bovenove bolesti?
Anamneza sa kliničkom slikom i objektivnim pregledom je dovoljna da se postavi sumnja na Bovenovu bolest.

Definitivna dijagnoza se postavlja na osnovu histopatološkog nalaza uzorka uzetog biopsijom.

Kako se leči Bovenova bolest?
Lečenje Bovenove bolesti može da bude konzervativno (fluorouracil topikalno, krioterapija, laseroterapija) , ali i hirurško.

_________________
Кога некој премногу паметно зборува,
малкумина го разбираат


поддржи ги уставните измени ,верувај во владата
avatar
osa

Број на мислења : 13823
Join date : 2015-01-11

Преглед на профилот на членот

Вратете се на почетокот Go down

Re: РАК НА КОЖА

Пишување by osa on Пет Ное 23, 2018 12:48 am

aman nikako da se najde prevod na Makedonski po internetot ....verojatno veke nema nitu lekari vo nashata Makedonija ...site si zaminaa

_________________
Кога некој премногу паметно зборува,
малкумина го разбираат


поддржи ги уставните измени ,верувај во владата
avatar
osa

Број на мислења : 13823
Join date : 2015-01-11

Преглед на профилот на членот

Вратете се на почетокот Go down

Re: РАК НА КОЖА

Пишување by osa on Нед Ное 25, 2018 4:11 pm

blagodaram si se potrudil no sepak nema nishto za "bovenova bolest "....mislam nema na makedonski ....

_________________
Кога некој премногу паметно зборува,
малкумина го разбираат


поддржи ги уставните измени ,верувај во владата
avatar
osa

Број на мислења : 13823
Join date : 2015-01-11

Преглед на профилот на членот

Вратете се на почетокот Go down

Re: РАК НА КОЖА

Пишување by Teo on Нед Ное 25, 2018 5:44 pm

avatar
Teo

Број на мислења : 3808
Join date : 2016-11-25

Преглед на профилот на членот

Вратете се на почетокот Go down

Re: РАК НА КОЖА

Пишување by Sponsored content


Sponsored content


Вратете се на почетокот Go down

Вратете се на почетокот


 
Permissions in this forum:
Не можете да одговарате на темите во форумот